Emocionalna iscrpljenost
Osećaj da su unutrašnji resursi potrošeni, uz razdražljivost, bezvoljnost ili teškoću da se odmorite.
Sagorevanje je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti povezano sa dugotrajnim stresom na poslu. Razumevanje uzroka i obrazaca koji održavaju preopterećenost važan je korak ka oporavku.
Zakažite prvi razgovor →Osećaj da su unutrašnji resursi potrošeni, uz razdražljivost, bezvoljnost ili teškoću da se odmorite.
Slabija koncentracija, zaboravnost, teško donošenje odluka i utisak da obavezama nema kraja.
Napetost, umor, problemi sa snom, glavobolje ili druge tegobe koje se mogu pojačavati tokom stresa.
Gubitak motivacije, cinizam, povlačenje i osećaj da posao više nema smisla.
Osobe sklone perfekcionizmu, samokritičnosti i preteranoj odgovornosti mogu duže ignorisati sopstvene granice. Kada se tome pridruže dugotrajan pritisak, premalo odmora i osećaj da nad obavezama nemamo kontrolu, rizik od sagorevanja može porasti.
Burnout nije znak slabosti. To je signal da su zahtevi duže vreme bili veći od dostupnih resursa i mogućnosti oporavka.
Odmor može doneti privremeno olakšanje, ali najčešće nije dovoljan ako se ne prepoznaju uzroci sagorevanja i obrasci koji održavaju hronični stres.
Važno je sagledati opterećenje, lične granice, očekivanja, način preuzimanja odgovornosti i realne mogućnosti promene u poslu i svakodnevici.
Ako iscrpljenost traje, utiče na san, odnose, posao ili svakodnevno funkcionisanje, obratite se stručnjaku radi procene i preporuke odgovarajuće pomoći. U zavisnosti od simptoma, podrška može uključiti psihologa, lekara ili psihijatra.
Briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, već odgovornost prema sebi i osobama koje volimo.
Razgovor sa psihologom može pomoći da jasnije razumete situaciju, svoje potrebe i naredne korake. Uvodni razgovor od 20 minuta je besplatan.